четвртак, 11. март 2010.

Eksperimenti

Posle nekog vremena mog vršljanja po internetu u potrazi za novim tehnikama i novim idejama, naletela sam na jednostavnu ali vrlo zanimljivu tehniku transfera. U pitanju je prenošenje slike sa papira na polimersku glinu. Kažem jednostavna tehnika, mada ona to baš i nije, jer se često desi da, ako nisam dovoljno strpljiva i pažljiva, ne uspem da prenesem čitavu sliku kako treba. Onda se iznerviram pa sve bacim :)))). Ipak, uz malo vežbe, sve bude ok. Evo prvog kompletića koji sam radila ovom tehnikom.


Nakon toga, htedoh da pokušam i još nešto novo. Da li sam ruže videla uživo ili na televiziji, nemam pojma. U svakom slučaju,volim ruže pa sam pokušala da napravim nešto što će ličiti, ili bar podsećati na njih. Prvo sam napravila kompletić od crne polimerske gline, a zatim i od crvene. Evo ga ovde:
Ove zelene minđuše rezultat su ratobornog raspoloženja u kom sam bila neko vreme. Ne znam da li zaista podsećaju na kakve mine ili nešto tome slično, ali meni tako nešto padne na pamet kad god ih vidim. U svakom slučaju, neobične su:

Dolazim i do komada nakita koji je postavljen kao glavna slika na ovom blogu: pauka i njegove mreže. Ne sećam se tačno odakle mi ta ideja, da li sam je sanjala šta li? U svakom slučaju, sećam se izraza lica moje drugarice Bojane kada sam joj prvi put spomenula tu ideju :)))). Malo je reći da nije baš bila oduševljena. Ipak, na kraju mi je rekla da i za nju napravim jednu mrežu, ali bez pauka :).

Sitnice

Već dugo sam u fazi kada uopšte nemam inspiracije. To me ponekad izluđuje, pa sednem da radim na silu. Nekad odustanem posle 5 minuta jer shvatim da ništa od toga. A nekad se desi da stavim pred sebe otprilike sav materijal koji imam i zaletim se u nešto što ne znam šta će biti :). Tako obično nastaju slatke sitnice, uglavnom mindjušice. Neke su od polimerske gline, a neke od gotovih drvenih ili plastičnih perli.




среда, 10. март 2010.

Samo hrabro!

Nakon malkice vežbe, reših da se ohrabrim i pristupim izazovu pravljenja rolata. Da, rolata, tako se kaže :). U pitanju je pravljenje različitih oblika ili sličica uz pomoć polimerske gline raznih boja urolanih u jednu celinu. Ako ste dovoljno vešti (više je reč o strpljenju, doduše), uz malo vežbe možete doći do neverovatnih rezultata. Ja sam i dalje amater na ovom polju, ali ne nameravam da se predam tek tako! Samo čekam talas inspiracije, kao i uvek.

Prvi rolat koji sam ikad napravila postao je ovaj ljubičasto-crveni komplet ogrlice i narukvice. Nije ispao baš onako kako sam nameravala, ali za prvi put nije ni tako loše.



























Ovaj zeleni komplet mi je drag najviše zbog boje, mada smatram da su i oblici minđuša i samog medaljona prilično interesantni. Nisam imala jasnu predstavu kako će ispasti kada sam počela da ga radim. To vam je kao kada u zelenu temperu umešate određenu količinu bele, pa se sve vreme pitate kakav će biti rezultat. U ovom slučaju - skroz sam zadovoljna :))).


































Ovaj komplet otišao je u ruke moje dobre drugarice Dragane koja je, moram priznati, i moja najbolja mušterija (hvala ti, Dragana, na podršci i "advertajzingu"). Kao i u mnogim drugim slučajevima, ni ovde nisam znala kakav će rezultat biti do samog kraja. Napravila sam rolat od polimerske gline (sive, crne i bele) i isekla ga. U to vreme još sam kuvala glinu umesto da je pečem, nekako mi je tada to bila zgodnija varijanta. Tek nakon kuvanja, dobila sam ovu nijansu sive (inače, u pitanju je bila tamnosiva polimerska glina). Iznenadilo me je to bledilo i na trenutak sam se čak malo i razočarala. Međutim, ubrzo sam shvatila da novonastala nijansa i tekstura neodoljivo podsećaju na kakav kamen i to se, na moje zadovoljstvo, mnogima dopalo. :)




































Ovo je poslednji rolat koji sam radila. Ima tome već dosta vremena... Inspiracijo, gde li si?!?
Ujedno, ovo je za sada jedina narukvica ove vrste koju sam napravila. Takođe je to komplet (narukvica i minđuše, privezak je nekako ispao iz kombinacije jer nisam bila zadovoljna njime) na koji sam možda najponosnija jer je ispao mnogo bolje nego što sam očekivala. I on je otišao u dobre ruke; hvala ti, Dragana, još jednom! ;)

Rani radovi

Prvi put mi je palo na pamet da pravim nakit pre nekih godinu dana kada sam, sasvim slučajno, došla do nekih starih komada raspadnute (ili poluraspadnute) bižuterije. U početku, ideja je bila da samo sastavim rastureno. Međutim, ubrzo sam shvatila da mi se ne sviđa kako je nešto izgledalo ranije, pa sam naprosto napravila potpuno drugačiju ogrlicu, narukvicu, minđuše.
Krenula sam da "kopam" po Internetu i, gle čuda, otkrila da nisam jedina (bože moj) koja je došla na ideju nizanja perlica, starih ili novih. Tako sam, vrlo brzo, otkrila i druge materijale za pravljenje nakita, među kojima mi je definitivni favorit polimerska glina. Ne bih da dužim o poreklu iste, to se može pronaći na nebrojeno mesta na netu. Samo ću da kažem da je polimerska glina - u kombinaciji sa malo mašte i kreativnosti - pun pogodak kada je pravljenje nakita u pitanju.
Elem, prvo što sam napravila od polimerske gline bila je "zubata" ogrlica. Ili možda ogrlica od kandži, kako se kome više sviđa :). Mučila sam se da svi ti zubići budu iste veličine i oblika ali, na žalost, nisam u tome uspela baš 100%. Ipak, i dan-danas sam zadovoljna kako je na kraju ispala. Kada sam je završila, smislila sam da bi bilo baš dobro da je ukompletiram sa minđušama. Rezultat je pred vama :). Pored toga, tu su fotkice još nekih mojih ranih radova, što od polimerske gline, što od raznih perlica.